Naslovnica Monaštvo Skip Navigation Links
Sv. BenediktExpand Sv. Benedikt
Skip Navigation Links
SamostaniExpand Samostani
Naša izdanja Foto galerija Linkovi Kontakt
 
 
Teme :


4.10.2016.

1.10.2014.

17.5.2014.

10.4.2014.

16.3.2014.

23.2.2014.

27.12.2013.

1.3.2013.


  GLASNIK MIRA - Sveti Benedikt, zaštitnik Europe
1.10.2014.  

Ove godine mi benediktinci i benediktinke u Europi zahvaljujemo Bogu, sjećamo se i skromno obilježavamo pedesetu godišnjicu proglašenja svetog Benedikta prvotnim zaštitnikom Europe.
Bilo je to 24. listopada 1964. kada je papa Pavao VI. hodočastio na Montecassino i posvetio obnovljenu baziliku porušenog montecassinskog samostana. Bile su to milosne godine i za cijelu Crkvu koja je disala duhom Koncila i pozivala na obnovu vjere, duha, istinskog i zauzetog svjedočenja kršćanskog života i zajedništva.

GLASNIK MIRA
Apostolsko pismo pape Pavla VI. kojim je sv. Benedikta, 24. listopada 1964. proglasio prvotnim zaštitnikom cijele Europe

GLASNIK MIRA, tvorac jedinstva, učitelj civilizacije, a nadasve vjesnik kršćanske vjere i utemeljitelj monaškog života na Zapadu; ti naslovi s pravom pripadaju sv. Benediktu opatu.
U propadanju Rimskoga carstva, već istrošenog, dok su neke europske zemlje padale u tamu, a druge još nisu ni znale za civilizaciju ni za duhovne vrednote, on je svojim odvažnim i vrlo ustrajnim nastojanjem uspio da je na ovom našem kontinentu zasjala zora novoga doba. Osobito je on, sam i sa svojim sinovima, donio kršćansku kulturu križem, knjigom i plugom narodima nastanjenima po prostranim zemljama od Sredozemnog mora do Skandinavije, od Irske do Poljske.
Križem, tj. Kristovim zakonom učvrstio je i umnožio uredbe javnog i privatnog života. Zato treba spomenuti i »Djelo Božje« ili službenu i trajnu molitvu kojom se ljudska zajednica poučava da je bogoslužje od najviše važnosti. Time je povezao i učvrstio duhovno jedinstvo Europe u kojemu su se narodi, po sebi različiti govorom, podrijetlom i kulturom, osjećali da su jedan puk Božji. Nastojanjem monaha koji su slijedili nauk tako velikog oca to je jedinstvo postalo oznakom srednjega vijeka. To jedinstvo, koje sv. Augustin naziva »oblikom svake ljepote« (usp. Ep. 18, 2; PL 33, 85), razbijeno žalosnim razvojem događaja, svi oni koji su dobre volje u naše doba brižno nastoje opet uspostaviti.
Knjigom, to jest kulturom, sam časni Patrijarh, od kojega su toliki samostani primili ime i snagu, marljivo je sačuvao klasične spise starih kad su znanosti i umjetnosti padale u maglu te ih prenio potomcima i gajio svaku nauku. Plugom je, napokon, ili sličnim sredstvima, mijenjao divlje i puste krajeve u plodne njive i ugodne vrtove, te je sjedinjujući molitvu i ručni rad, prema onoj »moli i radi«, oplemenio i uzdigao ljudski trud.
S pravom je, dakle, papa Pio XII. nazvao sv. Benedikta »ocem Europe« (usp. AAS nav. mj.) jer je on narode ovog kontinenta prožeo ljubavlju i nastojanjem oko pravog reda na kojemu se temeljio njihov društveni život. Stoga je taj naš Predšasnik želio da molitvom ovog slavnog sveca Bog pomogne namisli onih koji se trude da te narode povežu vezama pravoga bratstva. Isto je to svom ljubavlju svoje žarke duše želio i papa Ivan XXIII.
I mi posve odobravamo namjere koje idu za tim da se promiče jedinstvo europskih naroda. Stoga smo rado udovoljili molbama koje su nam iz raznih krajeva upravili mnogi kardinali, nadbiskupi, biskupi, poglavari redova i redovničkih družbi, kao i drugi ugledni vjernici da sv. Benedikta proglasimo patronom Europe. Pruža nam se za to sjajna prilika kad danas na Montecassinu opet posvećujemo Bogu, u čast Blažene Djevice Marije i sv. Benedikta, crkvu porušenu god. 1944. u bijesu svjetskog rata, a sada opet sagrađenu kršćanskom predanošću koja se neda nadmašiti. To rado činimo nasljedujući neke naše predšasnike koji su kroz stoljeća posvetili ovo središte vjere i monaškog života koje je vrlo slavno zbog groba sv. Benedikta.
Neka dakle ovaj odlični Nebesnik usliši naše želje da sada bude na čelu svemu životu Europe i da ga milostivo unaprjeđuje kao što je nekada kršćanskim svjetlom raspršio tamu i donio darove mira.
Stoga na prijedlog Svetog zbora za obrede, dobro shvativši i zrelo promislivši, puninom svoje apostolske vlasti, snagom ovog pisma određujemo i proglašujemo svetog Benedikta prvim kod Boga patronom cijele Europe dajući mu sve počasti i liturgijske povlastice koje po pravu pripadaju poglavitim patronima mjesta.

Papa PAVAO VI


 
      Povratak na naslovnicu