Naslovnica Monaštvo Skip Navigation Links
Sv. BenediktExpand Sv. Benedikt
Skip Navigation Links
SamostaniExpand Samostani
Naša izdanja Foto galerija Linkovi Kontakt
 
  Rab - Dani otvorenih vrata 3
11.12.2017.  


Unatoč klauzuri, benediktinci predstavljaju otvorenu kulturu
Dr. sc. Saša Potočnjak sa Filozofskog fakulteta u Rijeci, filologinja koja istražuje pisanu baštinu otoka Raba, ukratko se osvrnula i na širi kontekst djelovanja benediktinaca i benediktinki, bez kojih Europska kultura i zapadna civilizacija kakvu danas poznajemo, ne bi bile ni izbliza iste. "Benediktinci, osnovani u 6. stoljeću", kazala je dr. sc. Potočnjak, "zapravo su najstariji monaški katolički red, i djeluju širom Europe, kao promicatelji crkvene i kulturne obnove. U Europi su širili ne samo pismenost, kulturu i književnost, već i znanost, a uz njihovo djelovanje vezujemo i najstarije hrvatske spomenike, od Trpimirove darovnice, preko Osorskog evanđelistara pa do svima dobro znane Bašćanske ploče.
Tijekom ovih 1000 godina na području današnje Hrvatske djelovalo je više od stotinu muških i oko 50 ženskih benediktinskih samostana. U svojim su skriptorijima benediktinci i benediktinke ostavili rukopise nemjerljive vrijednosti, a poznata je i njihova beneventana, odnosno poseban tip dalmatinske uglate beneventane.
Benediktinci, što je važno istaknuti, unatoč klauzuri, unatoč „zatvorenosti“, predstavljaju doista otvorenu kulturu. Skriptoriji unutar kojih su oni djelovali, zapravo su bili umreženi, pa njihovu djelatnost i za to vrijeme izuzetnu efikasnost u načinu prenošenja i promicanja kulturnih dobara, možemo uspoređivati i s današnjim društvenim mrežama.
Na našem otoku postojale su čak 4 benediktinske opatije i u sklopu svake od njih vrlo vjerojatno su djelovali skriptoriji. Tako na primjer, iz inventara benediktinske opatije sv. Petra u Supetarskoj Dragi saznajemo da je Rab bio glagoljaški, a s obzirom da se upravo u sv. Petru njegovalo glagoljaštvo, nije nemoguće pretpostaviti da se ondje održavala i misa na starocrkvenoslavenskom", kazala je dr. Potočnjak i nastavila: "Beneventanski rukopis nemjerljive vrijednosti u svjetskim okvirima, poznati rapski Evanđelistar, pisan je benediktinskom rukom vjerojatno u skriptoriju sv. Ivana Evanđelista u gradu Rabu. Najstariji rapski sačuvani rukopis na pergameni pisan u 11. stoljeću karolinom, rapski apostolski apokrif, također je nastao u benediktinskom samostanu, a najstariji hrvatskim jezikom pisani dokument u rapskoj biskupovoj kancelariji napisale su upravo benediktinke." Bilo je zanimljivo čuti i to da se u rapskom ženskom benediktinskom samostanu na pergameni iz 1602. godine nalazi i zasad jedini pisani trag na Rabu da je Markantun de Dominis, osim činjenice rođenja, imao ikakve veze s Rabom i da je na Rabu aktivno djelovao.
"Ako se općenito za benediktince u Hrvatskoj kaže da su hrvatsku kulturu učinili i europskom kulturom, onda mislim da s punim pravom možemo reći da su rapski benediktinci i benediktinke otok Rab zapravo integrirali u znanost, književnost i kulturu, u umjetnost, i na tome im hvala", zaključila je dr. sc. Saša Potočnjak.



Slike/12 .jpg
Povećaj  
Slike/16 .jpg
Povećaj  
Slike/17 .jpg
Povećaj  
Slike/P4410234.jpg
Povećaj  

 
  Povratak na popis novosti

Povratak na naslovnicu