Naslovnica Monaštvo Skip Navigation Links
Sv. BenediktExpand Sv. Benedikt
Skip Navigation Links
SamostaniExpand Samostani
Naša izdanja Foto galerija Linkovi Kontakt
 



SAMOSTAN TKON


Benediktinci Sv. Kuzme i Damjana

Treće desetine XII. stoljeća (1124/1125. god.) Mlečani su, na povratku s križarske vojne, potpuno razorili Biograd na moru. U toj nesreći stradao je i stari samostan Sv. Ivana Evanđelista, koji se nalazio u Biogradu a osnovan je kao kraljevska zadužbina po naredbi i uz pomoć hrvatskog kralja Krešimira IV. 1059. ili malo prije.
Čim su prilike dopustile, prenijeli su monasi definitivno sijelo (caput) porušene opatije na otok Pašman, dva kilometra sjeverozapadno od današnjega sela Tkona, na vrh 95 m visokoga brežuljka Ćokovca. Izabrali su ovo slikovito mjesto, jer su ondje već otprije posjedovali kapelu Sv. Kuzme i Damjana, koju im je bio darovao biogradski biskup Prestancije.
Monasi, došavši na Ćokovac, grade romaničku crkvu i samostan od kojih danas gotovo ništa nije ostalo sačuvano osim malog dijela klaustra, ispod samostanskog zvonika te nekoliko ulomaka pleterne dekorativne plastike iz vremena hrvatske dinastije. Romanička crkva i samostan stradali su 1345. godine. Portal i u timpanu kip Majke Božje s Djetetom isklesan je i crkva dovršena 1418. godine u venecijanskoj gotici za opatovanja Franje Maripetra.

Pašmanski monasi u liturgiji su upotrebljavali slavenski jezik, te su ih zvali i ilirskim monasima, a njihovu kuću ilirskom ili glagoljaškom opatijom. Među svim benediktinskim samostanima u našim krajevima ovaj je najduže i sve do kraja uzdržao glagoljicu u službi Božjoj. Od starijih glagoljskih rukopisa, što su pripadali Pašmanu, sačuvani su fragmenti jednoga časoslova iz XIII. stoljeća, fragmenti misala, iluminirani brevijar, hrvatski prijevod regule sv. Benedikta, sumarij spisa iz XIV. i više odlomaka iz raznih stoljeća, koji se odlomci čuvaju ili kod nas ili u inozemstvu.
Osim toga se na Ćokovcu nalazi najbrojnija zbirka natpisa urezanih u kamen hrvatskom glagoljicom. Nađeno je naime u crkvi i oko jedanaest potpuno ili djelomično sačuvanih sastavaka ove vrste.

U crkvi se od vrijednih umjetničkih djela nalazi veliko gotičko raspelo slikano na drvu početkom XV. stoljeća. Rad je to mletačkog slikara Menegela, koji je čitav svoj četrdesetogodišnji radni vijek proveo u Zadru. Osim raspela u samostanskoj crkvi nalazi se i vrijedna ikona Bogorodice. Ujedno su to i jedini eksponati te vrste koji su sačuvani nakon ukidanja i zatvaranja ćokovske opatije od strane francuske vlade 1808.

U listopadu 1961. Ćokovac udomljuje svoje prve monahe, a službeno je otvoren 1965. Od tada pa sve do kraja devedesetih godina XX. stoljeća polako i skromno obnavljao se Ćokovac velikom pomoću naših benediktinskih samostana iz Austrije i Njemačke te uz podršku i pomoć Ministarstva kulture. Ćokovski samostan čekao je malo više od 150 godina da unutar njegovih zidina opet mole i rade benediktinski monasi.


Benediktinci
Sv. Kuzme i Damjana

Put Ćokovca 7
23212 TKON
Tel: 023 285-263
Fax: 023 285-536
cokovac@hi.htnet.hr